Politika
BANjALUKA, 27. JULA /SRNA/ - Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić smatra da nikada neće biti utvrđeno koliko je tačno novca stiglo u BiH po osnovu donacija, niti gdje su ta sredstva završila.
On
tvrdi da je glavni centar bio u Beču, odakle su preko Slovenije i
Hrvatske stizali milioni, koje su u BiH dijelili Alija Izetbegović i
Hasan Čengić.
Jovičić za "Pres Republika Srpska" podsjeća da je austrijska policija svojevremeno otvorila istragu o tim kanalima, ali da je ona zaustavljena sa viših nivoa.
Prema tvrdnjama ruskog novinara Konstantina Kačalina, Izetbegović, Čengić i Haris Silajdžić uspjeli su da na lične račune prikupe od 900 do 1,8 milijardi dolara, koje su SAD i arapske zemlje sredinom 1990-ih godina izdvojile za obnovu BiH.
Kačalin je tokom rata boravio u BiH i tvrdi da su ova sredstva "legla" na specijalne tajne račune ovih funkcionera.
On ističe da tajni računi i danas postoje u Sarajevu i da na njih stižu milioni iz muslimanskih zemalja, dok se sve transakcije odvijaju posredstvom humanitarnih fondova.
Kačalin ukazuje i na ulogu Elfatima Alija Hasanija, državljanina Sudana i direktora kompanije "TVRA" sa sjedištem u Beču, poznate po vezama sa islamskim ekstremistima, koji je, kako navodi, bio jedan od glavnih sakupljača novca za Bošnjake u BiH.
"Preko njegovog računa prošlo je 400 miliona dolara iz islamskih zemalja, namijenjenih Izetbegoviću. Još jedna firma u Beču pripadala je Zagrepčaninu Salimu Šabiću, koji je 20 godina bio povezan sa bogatim muslimanima, a tu je i zagrebački biznismen Muhamed Ćatić, koji je dugo godina živio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima", navodi Kačalin.
Pored njih, među skupljačima sredstava nalaze se i Irfan LJevaković i Salih Čolaković, a izvor prihoda bile su i izbjeglice i bošnjačka dijaspora, koji su bili primorani da svake godine šalju novac u Sarajevo.
Do podataka o pronevjerama pokušao je da dođe i parlament BiH, koji je u tri mandata formirao istražne komisije, koje su nailazile na stalne opstrukcije, ali su utvrdile da je u BiH stiglo oko 17 milijardi maraka stranih donacija.
Od ovog iznosa se za nešto više od sedam milijardi zna za šta su utrošene, dok se ostatku od 10 milijardi gubi svaki trag.
JOVIČIĆ: NIKADA NEĆE BITI UTVRĐENO GDJE SU ZAVRŠILA SREDSTVA
BANjALUKA, 27. JULA /SRNA/ - Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić smatra da nikada neće biti utvrđeno koliko je tačno novca stiglo u BiH po osnovu donacija, niti gdje su ta sredstva završila.
On
tvrdi da je glavni centar bio u Beču, odakle su preko Slovenije i
Hrvatske stizali milioni, koje su u BiH dijelili Alija Izetbegović i
Hasan Čengić.Jovičić za "Pres Republika Srpska" podsjeća da je austrijska policija svojevremeno otvorila istragu o tim kanalima, ali da je ona zaustavljena sa viših nivoa.
Prema tvrdnjama ruskog novinara Konstantina Kačalina, Izetbegović, Čengić i Haris Silajdžić uspjeli su da na lične račune prikupe od 900 do 1,8 milijardi dolara, koje su SAD i arapske zemlje sredinom 1990-ih godina izdvojile za obnovu BiH.
Kačalin je tokom rata boravio u BiH i tvrdi da su ova sredstva "legla" na specijalne tajne račune ovih funkcionera.
On ističe da tajni računi i danas postoje u Sarajevu i da na njih stižu milioni iz muslimanskih zemalja, dok se sve transakcije odvijaju posredstvom humanitarnih fondova.
Kačalin ukazuje i na ulogu Elfatima Alija Hasanija, državljanina Sudana i direktora kompanije "TVRA" sa sjedištem u Beču, poznate po vezama sa islamskim ekstremistima, koji je, kako navodi, bio jedan od glavnih sakupljača novca za Bošnjake u BiH.
"Preko njegovog računa prošlo je 400 miliona dolara iz islamskih zemalja, namijenjenih Izetbegoviću. Još jedna firma u Beču pripadala je Zagrepčaninu Salimu Šabiću, koji je 20 godina bio povezan sa bogatim muslimanima, a tu je i zagrebački biznismen Muhamed Ćatić, koji je dugo godina živio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima", navodi Kačalin.
Pored njih, među skupljačima sredstava nalaze se i Irfan LJevaković i Salih Čolaković, a izvor prihoda bile su i izbjeglice i bošnjačka dijaspora, koji su bili primorani da svake godine šalju novac u Sarajevo.
Do podataka o pronevjerama pokušao je da dođe i parlament BiH, koji je u tri mandata formirao istražne komisije, koje su nailazile na stalne opstrukcije, ali su utvrdile da je u BiH stiglo oko 17 milijardi maraka stranih donacija.
Od ovog iznosa se za nešto više od sedam milijardi zna za šta su utrošene, dok se ostatku od 10 milijardi gubi svaki trag.
